Historijsko-geografski razvoj hrvatskog Prekodravlja
Područje hrvatskog Prekodravlja je oduvijek imalo specifičan povijesno-geografski razvoj. Nalazilo se na margini svih važnijih kretanja, ali i predstavlja granično područje između različitih kultura, jezika i običaja. Smješteno na lijevoj obali Drave, zbog slabe je prometne povezanosti oduvijek bilo rubni kraj.
Šumovito i močvarno područje ljudi su pokušavali humanizirati i prilagoditi svojim potrebama.
Nema čvrstih dokaza o početku trajne naseljenosti ovoga kraja, no najvjerovatnije se radi o slavenskom stanovništvu i razdoblju razvijenog srednjeg vijeka. Iz tog je razdoblja utvrda na lokaciji Pepelara između današnjih naselja Gola i Ždala. Utvrda Sv. Elizabete sa zidinama, bedemom i opkopima uništena je u međuplemićkim sukobima u 15. stoljeću, ili za vrijeme turskih osvajanja u 16. stoljeću.
Veliki udarac naseljenosti ovoga kraja zadali su osmanski prodori u 16. stoljeću. Možda se iz pustoši ovoga kraja može odrediti izvor naziva današnjeg naselja Gola. Druga teorija tvrdi da je naziv mađarskog porijekla i označava rodu. Prekodravlje se ponovno naseljava početkom 19. stoljeća i to sa područja južno od Drave. Najviše iz većih naselja kao što su: Drnje, Peteranec, Novigrad, Virje i Molve. Istočni se dijelovi Prekodravlja naseljavaju i sa mađarskim doseljenicima.
1822. godine je ponovno osnovano naselje Gola, a 1827. godine katolička župa. Ubrzani demografsko-ekonomski oporavak ovog kraja vidi se iz činjenice da je već 1830. utemeljena škola u Goli, a u Ždali je škola započela sa radom još 1814.godine. Zbog navedenoga 2020. slavimo 190 godina školstva u Goli. 1842.godine je u Goli izgrađena crkva.
Zbog visokih se stopa nataliteta broj stanovnika vrlo brzo povećava, tako da se iz prvog popisa stanovništva 1857. vidi da središnje naselje Gola ima 1270 stanovnika, a cijelo Prekodravlje broji oko 2400 stanovnika. Demografski se vrhunac dostiže 1890.godine kada je u Goli zabilježeno 2546 stanovnika, a na području Prekodravlja 6436 stanovnika. Na smanjenje stanovništva utječe I. i II. svjetski rat, te prometna nepovezanost sa najbližim gradskim središtem-Koprivnicom. Stanje se popravlja 1982. godine gradnjom mosta preko Drave kod Botova i otvaranjem graničnog prijelaza s Republikom Mađarskom što dovodi do usporavanja pada broja stanovnika.
Za kulturni i prosvjetni život Prekodravlja je bilo važno otvaranje nove školske zgrade 1979. godine, a 2011. nove školske sportske dvorane.
1998. godine se škola Gola osamostaljuje od OŠ Drnje, te ove 2021. godine slavimo 23 godinu svoga samostalnog djelovanja.
Hrvoje Matić, prof.
Josipa Kičinbaći, prof.
Tomislav Novak, prof.
Irena Rakuša, dipl.uč.