Osnovna škola Gola

Uskrs - najveći kršćanski blagdan

Uskrs je najveći i najvažniji kršćanski blagdan, ali o njemu se ne govori tako puno kao o Božiću. Zato neke zanimljivosti o njemu niti ne znamo. Pročitajte sljedećih nekoliko redaka, pogledajte fotografije i saznajte neke zanimljivosti o ovome blagdanu.

Tjedan prije Uskrsa naziva se Velikim tjednom. Taj tjedan je vrhunac korizme kroz koju se kršćani pripremaju za proslavu svoga najvećega blagdana – Uskrsa. Korizma traje 40 dana, a obilježena je mirovanjem, tišinom, kajanjem.

Ja se kajem, Bože mili, 

Od svakoga grijeha svoga. 

Moje srce gorko cvili, 

Jer uvrijedih tebe Boga.

Ovi stihovi pjevaju se tijekom korizme u gotovo svakoj crkvi, a odraz su korizmene atmosfere. Ta obilježja vidljiva su u životu naroda po tome što se u to vrijeme ne održavaju nikakva veća slavlja.

U današnje vrijeme to nije u velikoj mjeri izraženo, ali u vrijeme naših baka i djedova nije bilo većih javnih okupljanja u vrijeme korizme. Naravno, to nije vrijeme u kojemu i život staje pa su se ljudi okupljali u svojim kućama na raznim prelima, sijelima, divanima, čijalima. To su bili oblici društvenoga života u kojima su ljudi, pogotovo mladi, dobivali priliku družiti se, komunicirati. Posebno su zanimljive u korizmeno vrijeme različite igre kojih se nisu igrala samo djeca nego i mladi.

Veliki tjedan započinje Cvjetnicom, Nedjeljom muke Gospodnje, kada se slavi Isusov slavni ulazak u Jeruzalem. Tada se u crkvu nose grančice na posvetu, a u narodu se na tu nedjelju, iako je u korizmi, oblačilo svečano, veselo ruho, što je bilo u kontrastu prema čitavoj korizmi tijekom koje se nosilo siromašnije ruho, zagasitih boja (najčešće bijelo, crno, smeđe ili tamno modro).

Ovako izgleda narodna nošnja iz sela Brođanci (u Valpovštini, Slavonija) na nedjelju Cvjetnicu:

[Narodna nošnja iz sela Brođanci] Narodna nošnja iz sela Brođanci

U svakom slučaju, u korizmi je veći naglasak na pobožnosti nego u ostalim danima u godini pa je tako u čitavoj Hrvatskoj poznata i vrlo rado obdržavana pobožnost križnoga puta koja se i danas održava tijekom korizme nekoliko puta u tjednu.

Za križem, Otok Hvar

Za hrvatsku kulturu vrlo je važna pučka pobožnost Za križem koja na otoku Hvaru postoji već punih pet stoljeća. Ta pobožnost se odvija u noći s Velikog četvrtka na Veliki petak, a procesije polaze iz šest mjesta (Jelsa, Pitve, Vrisnik, Svirče, Vrbanj i Vrboska) te se kreću u krug po otoku u smjeru kazaljke na satu. Dakle, šest procesija se kreće otokom, a na čelu svake hoda križonoša koji, često bos, nosi teško raspelo ovijeno prozirnom crnom tkaninom. Svaka od procesija kreće u 22 sata iz mjesne crkve te se u nju vraća na Veliki petak ujutro. Ova pobožnost ima veliko značenje za stanovnike ovih mjesta, ali i čitavoga otoka Hvara.

Bojanje jaja, pisanice

Tjedan u kojemu se trenutno nalazimo jest upravo spomenuti Veliki tjedan. Naziva se velikim jer se tijekom njega intenzivno sjeća i proživljava Isusova muka, smrt i uskrsnuće. Obredi Velikoga tjedna počinju na Veliki četvrtak kada se obilježava dan posljednje večere. Već tada počinju i intenzivne pripreme za slavljenje Uskrsa pa se neizostavno bojaju jaja.

Danas to činimo umjetnim bojama i različitim tehnikama, a pomalo smo zapostavili starije načine bojanja jaja. Možda se naše majke i bake sjećaju nekih od tih načina bojanja jaja pa bi bilo vrlo zanimljivo naučiti kako se to radi ili čak za ovaj Uskrs tako i obojiti jaja.